Predgovor za zbirku

Vec ranije sam u neformalnim razgovorima sa nekim od autora, spominjala potrebu za nekom vrstom uvodnog teksta za nasu, buducu zbirku, ostavljajuci ipak, tu temu za period nakon praznika, kada se svi nanovo sakupimo nastavljajuci rad na drugom dijelu realizacije zapocetog projekta.
Da se primjetiti, nazalost, da je u zadnjih nekoliko dana prisutnost nekih od autora na forumu u opadanju, sto mi je licno, neshvatljivo, imajuci na umu jasno naznacen datum za povratak angazovanom djelovanju u okviru foruma i aktualnih pitanja u daljnjem procesu realizacije! Ali, o tome vise na nekoj drugoj, mozda i posebnoj temi.
Vratit cu se predgovoru za zbirku i teksu iz jedne od zadnjih poruka g. Kujundzica, koji predlaze slijedece:
"Ukoliko ostajemo u poslu, nastojte napisati nesto u vezi
knjige kojoj ste Urednik, pa bismo to donijeli kao dodatak
zajedno sa recenzijama, na kraju. Dakle, nesto o tome kako
je doslo do ideje i kako je sklopljena ta knjiga."

Evo mog teksta, kao moguceg uvoda u nasu zbirku, nakon cijeg citanja bih vas zamolila za misljenje uz ev. sugestije, primjedbe ili dopune.

UVODNA RIJEČ



Ideja za stvaranje pjesničkog mozaika grupe od deset autora, predstavljenih u zajedničkoj zbirci poezije "Pod istim nebom",
izrodila se spontano, nakon nekoliko godina sazrijevanja u prostoru međupjesničkih, virtualnih druženja, počevsi od virtualnih sastajališta poput www.cyberbulevar.com, www.cyber-mahala.com, www.neimari.com... etc.
U tim, vandimenzionalnim i ni sa čime omeđenim prostorima, poklonici pisane riječi su se u nizu godina, isprva oglašavali naizgled stidljivo i oprezno, mnogi od njih ulazeći po prvi put u tajne virtualnog svijeta poezije i proze, isčekujuci ujedno, bilo kakvo reagovanje od nepoznatih likova sa druge strane magičnog prozora u svijet. Reakcije koje bi prije ili kasnije stizale, nisu bili samo u vidu pohvale ili kritike, već, ne rijetko u formi stiha, pjesme ili kratkog, esejističkog osvrta na darovane misli i njihovu poruku kroz nanizane riječi u kojima su se i drugi autori znali, svako na svoj način, bezbroj puta prepoznati.
Bogatstvo i ljepota individualnih razlika, nadograđivani kroz visegodišnja isčitavanja i upoznavanja, rezultirali su početkom novembra 2007.g. idejom o nastajanju zajedničke zbirke poezije grupe autora iz cijeloga svijeta, koji se svojom individualnošću uklapaju u nesvakidašnji mozaik više generacija jednog te istog podneblja. sličnog određenja prema životu i čovjeku, istovremeno slobodnih iskazati svoje literarno umijeće kroz jezik, formu i stil, samo svom poetskom biću znanih i svojstvenih.
Kada jedna misao dostigne drugu a riječi iz njih izrođene, jedna drugom potaknute, započnu stvarati nove i kada se između slova i redova, dodirom obogaćeni, susretnu životi, eto pjesme, eto ceste, i širinom i dužinom nepregledne, poput svoda nad svim našim snovima i nadanjima.

Iz forumskih diskusija u okviru teme o konceptu zbirke "Pod istim nebom":

"Moj prijedlog je da koncept zbirke bude jednostavno: pjesme snova i nade.
Svi sanjamo neke stvari ljepse i bolje od realnosti i nadamo se boljem, dakle jednom rijecju pozitivizam.
Ako je svijet takav kakav jeste, neka je! A ima dovoljno knjiga i realisticnih i objektivno bolnih. Mislim, da ako nesto novo radimo, da bude bas novo, prepoznatljivo, da u ovom hladnom svijetu bude mali topli plamicak, jedna mala kutija nade i snova koju ce se moci uvijek otvoriti i iz nje udahnuti pozitivnog sentimenta.
.....nada i snovi ne moraju eksplicitno biti navedeni, jos je ljepse kad provijavaju izmedju redova. Ne bi mi se svidjelo kad bi pravili zbirku napucanu nadom i snovima, koja bi licila na kakvo izdanje neke sekte s ucahurenim hvalospjevima ljepoti zivljenja, kad svi znamo da u zivotu ima mnogo nijansi."
(Enoh Alajbeg)

"Što se koncepta tiče, ova ideja mi se jako sviđa, u zadnjih deset godina je u našem podneblju izdato brdo knjiga različitih žanrova sa teškom tematikom (rat, težak život, pečalbarska patetika), i mislim da je zaista vrijeme da se iskorači iz tih okvira i u tom brdu zasija negdje iskra optimizma, nade, snova, a poezija je idealan medij za jednu takvu iskru i bilo bi mi drago ako bi se odlučili za ovaj koncept."
(Samira Begman-Karabeg)

Procitao, razmislit cu pa se oglasim!

I ja procitala, malo sam konfuzna momentalno ali...ne djeluje lose

Meni se ne svidja da se ubacuju citati iz forumskih diskusija. Takodjer i navodjenje www stranica na kojima smo se sretali, ne izgleda mi prikladno, koga to treba zanimati... mi smo se okupili i to je to!

Mislim da treba navesti forume na kojima smo se okupljali obavezno.

Tekst mi se sviđa. Dapače, posljednja Brezina rečenica mi se jako sviđa. Samo još treba ispraviti tekst gramatički i pravopisno - npr. napisano je ne rijetko, a treba nerijetko. Radije bih stavio itd. umjesto etc. Isto tako umjesto ni sa čime, ja bih napisao ničim (omeđeni).

Mislim da je lijepo da se objavi i dio iz forumske diskusije jer su uključeni tekstovi dobri i govore o konceptu.

Sve u svemu, odlično Brezo i hvala Ti na svemu.

Sveukupno, i Brezin predgovor i pominjanje foruma na kojima smo se upoznali, te diskusije sa foruma govore o procesu rađanja i realizacije ideje o zbirci pjesama pa mislim da su na pravom mjestu, da je osvrt na taj proces potreban jer je i sama zbirka neobična (autori sa različitih podneblja a ipak pod istim nebom). Bilo bi mi drago kad bi naša zbirka inspirativno djelovala na druge autore koji se sreću i upoznavaju na nekim drugim forumima, te ovakav predgovor im je svakako jedna smjernica zacrtana na našem iskustvu.

Evo nakon jos jednog iscitavanja...mislim da je ovo odlicno
Hvala Breza

Ja se slazem sa Riverom sto se tice malih ispravki i jos bi dodala da mi se licno ne svida pominjanje Homera i malo mi je nejasan citat (je li to citat?).Posebno recenica:"Ratovi u ljudskoj historiji u glavama pjesnika zato su oduvijek ostavljali kosmare a poezija kao i svaka prava umjetnost sa svojim humanizmom uvijek je bila protiv zla."
Nekako ispremetano("U ljudskoj historiji ratovi su u glavama pjesnika...").Mozda bi prikladniji bio citat i pominjanje nekog modernijeg pjesnika (ili ne mora biti pjesnik);neke sadasnjici bliskije persone.Samo pominjanje ratova (u pocetnom dijelu) je u suprotnosti sa idejom nase zbirke i uopste donjim dijelom teksta.

Onda ostatak teksta ima samo pet recenica.Podugackih.S obzirom da je uvodna rijec, mozda bi bilo bolje da skratis recenice,da ih malo pojednostavis jer iscitavajuci citaoc se malo izgubi dok dode do kraja istih.Izgubi se prvobitna misao.
Citiranje iz nasih diskusija mi se svida jer dolazi direktno od ucesnika zbirke i time se jasno pokazuje da je ideja potekla upravo od njih (nas ).

Malo sam i ja "nabacala" ove komentare ali to mi se tako nametnulo.

Toliko, uz duzno postovanje za tvoj trud Brezo!

Hvala vam svima na dosadasnjim komentarima. Svakako cu tekst doraditi i unijeti predlozene izmjene, zadrzavajuci formu i dijelove sa web adresama kao i sa citatima, jer, bez njih bi, uvjerena sam, sam tekst izgubio svoju svrsishodnost.

PS: za sve one koji nisu primjetili, u toku je jedna anketa koja ce biti otvorena samo do sutra. Oglasite se, molim vas, da ne gubimo na vremenu bespotrebno.

Blagodarim.

Moje mišljenje ne protivrječi komentarima jane doe.

Dobra je namjera reci nesta i o knjizi, njenom nastanku i njenoj poruci kao zajednickom poslu.
Uz ono sta je River pomenuo, predlazem da se izmijene drugim rijecima izrazi:1. u prostoru medjupjesnickih ( ???)
2. stvaranje pjesničkog mozaika grupe od deset autora ( pjesnicki mozaik se ovdje stvara od grupe autora, stoji zarez iza kao logicka pauza koja zavrsava znacinski dio)
3. Iza "U tim - ne treba zarez (i mnogi zarezi jos ne trebaju, jer postoji opasnost da nevican citalac, zbog duzine recenice, ne prepozna sta je bilo namjera reci).
4.Reakcije koje bi prije ili kasnije stizale, nisu bili samo u vidu pohvale ili kritike, već, ne rijetko u formi stiha, pjesme ili kratkog, esejističkog osvrta na darovane misli i njihovu poruku kroz nanizane riječi u kojima su se i drugi autori znali, svako na svoj način, bezbroj puta prepoznati.( Tri ili cetiri recenice).
5. Bogatstvo i ljepota individualnih razlika, nadograđivani kroz visegodišnja isčitavanja i upoznavanja, rezultirali su početkom novembra 2007.g. idejom o nastajanju zajedničke zbirke poezije grupe autora iz cijeloga svijeta, koji se svojom individualnošću uklapaju u nesvakidašnji mozaik više generacija jednog te istog podneblja. sličnog određenja prema životu i čovjeku, istovremeno slobodnih iskazati svoje literarno umijeće kroz jezik, formu i stil, samo svom poetskom biću znanih i svojstvenih.( Vise recenica)
Ovo ja iskreno, uvazavajuci svaku primjedbu na moj osvrt.

Možebit, Homera bi trebalo zamijeniti sa:

/Moj vjerni jeziče, /Tebi sam služio. /Svaku noć stavljao sam pored tebe zdjelice sa bojama /Da bi imao i brezu, i skakavca i zimovku. /Trajalo je to mnogo godina. /Bio si moja otadžbina, jer je ponestalo druge. /Mislio sam da ćeš biti i posrednik /Između mene i dobrih ljudi, /makar ih bilo dvadeset, deset, /ili da se još nisu rodili.
/……………………………………………./
/Moj vjerni jeziče, /A možda ipak treba ja da spašavam tebe? /Zato ću i dalje stavljati pred tebe zdjelicu s bojama /Svijetlim i čistim, ako je to moguće, /Jer u nesreći je potreban neki sklad i ljepota./ (Česlav Miloš: Moj vjerni jeziče)

Meni se Homer bas svidja!

Lovi ribu, Ahmete Sabo.

Ne obra se bostan dok sljive ne popadaju

Moj prijedlog za predgovor je bolji!

Morski pas (citat):

Lovi ribu, Ahmete Sabo.

Ja ovo cesto ponovim sama sebi!

Opet zakuhavas, Morski... ha!

Izmjenjena i skracena verzija "uvoda".



Ideja za stvaranje pjesničkog mozaika, grupe od deset autora, predstavljenih u zajedničkoj zbirci poezije "Pod istim nebom", izrodila se spontano, sazrijevajući kroz godine druženja u prostorima virtualnih sastajališta poput www.cyberbulevar.com , www.cyber-mahala.com , www.neimari.com ... itd.
Bogatstvo i ljepota individualnih razlika, nadograđivani kroz visegodišnja isčitavanja i upoznavanja, rezultirali su početkom novembra 2007. idejom o nastajanju zajedničke zbirke poezije grupe autora iz cijeloga svijeta. Svojom individualnošću, oni se uklapaju u nesvakidašnji mozaik više generacija jednog te istog podneblja. Autori su slicnog određenja prema životu i čovjeku, istovremeno slobodni iskazati svoje literarno umijeće kroz jezik, formu i stil, samo svom poetskom biću znanih i svojstvenih.
Kada jedna misao dostigne drugu a riječi iz njih izrođene, jedna drugom potaknute, započnu stvarati nove i kada se između slova i redova, dodirom obogaćeni, susretnu životi... eto pjesme, eto ceste, i širinom i dužinom nepregledne, poput svoda nad svim našim snovima i nadanjima.

Iz forumskih diskusija na temu koncepta zbirke "Pod istim nebom":
"Moj prijedlog je da koncept zbirke bude jednostavno: pjesme snova i nade.
Svi sanjamo neke stvari ljepse i bolje od realnosti i nadamo se boljem, dakle jednom rijecju pozitivizam.
Ako je svijet takav kakav jeste, neka je! A ima dovoljno knjiga i realisticnih i objektivno bolnih. Mislim, da ako nesto novo radimo, da bude bas novo, prepoznatljivo, da u ovom hladnom svijetu bude mali topli plamicak, jedna mala kutija nade i snova koju ce se moci uvijek otvoriti i iz nje udahnuti pozitivnog sentimenta.
.....nada i snovi ne moraju eksplicitno biti navedeni, jos je ljepse kad provijavaju izmedju redova. Ne bi mi se svidjelo kad bi pravili zbirku napucanu nadom i snovima, koja bi licila na kakvo izdanje neke sekte s ucahurenim hvalospjevima ljepoti zivljenja, kad svi znamo da u zivotu ima mnogo nijansi."
(Enoh Alajbeg)

"Što se koncepta tiče, ova ideja mi se jako sviđa, u zadnjih deset godina je u našem podneblju izdato brdo knjiga različitih žanrova sa teškom tematikom (rat, težak život, pečalbarska patetika), i mislim da je zaista vrijeme da se iskorači iz tih okvira i u tom brdu zasija negdje iskra optimizma, nade, snova, a poezija je idealan medij za jednu takvu iskru i bilo bi mi drago ako bi se odlučili za ovaj koncept."
(Samira Begman-Karabeg)